“Baš čaršija” since 1462.

Posted By on 6 travanj, 2017

Označite ovu objavu:

‘Grad koji je nekad bio simbol rata i destrukcije, postao je mjesto gdje različitosti više ne predstavljaju prijetnju, već znak bogatstva i mogućnosti. Evropski Jerusalem predstavlja raskrsnicu kultura, nacija I religija, što je status koji zahtijeva gradnju novih mostova, uz istovremeno održavanje I obnavljanje starih.’ – Papa Franjo

Na brdovitom Balkanu, u kotlini olimpijskih planina, leži Šeher Sarajevo, Grad ljubavi i sreće, ponosa i časti. Osnivač Sarajeva bio je Isa-beg Ishaković, zadnji krajišnik bosanskog krajišta,  drugi sandžak-beg bosanskog sandžaka i osnivač Sarajeva, Skoplja, Šapca i Novog Pazara. Prije dolaska Osmanlija, na području današnjeg Sarajeva nije bilo utvrđenog grada niti većeg trga. U popisu krajišta Isa-bega Ishakovića iz 1455. godine područje Vrhbosne, za koje se veže postanak Sarajeva, pominje se kao Vilajet Hodidjed i Vilajet Saraj-ovasi (Sarajevsko polje). Vilajet Hodidjed je dobio ime po istoimenom gradu u župi Vrhbosni, a Vilajet Saraj-ovasi po saraju (dvoru) kojeg je podigao Isa-beg Ishaković na lijevoj obali Miljacke na Bistriku. U periodu od 1440. do 1463. je postavio temelje današnjeg grada Sarajeva izgradnjom džamije na mjestu današnje Careve džamije, hamama, drvene  ćuprije, karavan-saraja, daira i brojnih dućana.

Slabljenjem Osmanskog carstva, Bosna biva prepuštena okupaciji i aneksiji od Austro-Ugarske monarhije, pod čijom vlašću je bila od 1878. do 1918. godine. Prisustvo srednjoevropske kulture i arhitekture vidljivo je i danas u centru grada, u građevinama podizanim u više zapadnoevropskih arhitektonskih stilova, na stambenim zgradama, vilama i palačama, na crkvama i samostanima, na upravnim i zgradama poslovne namjene. To je bio period industrijalizacije, razvoja, društvenih promjena i obrazovanja; period žarulja i prvog električnog tramvaja u Evropi.

Sarajevo je kroz vijekove plijenilo svojom ljepotom, raznolikošću i ljubavlju koju je pružalo na svakom ćošku svojih mali milion mahala, čikmi, sokaka i trgova. I pored svega što Sarajevo pruža svojim otvorenim duhom, kroz historiju je više puta taj duh Grada bio razočaran i povrijeđen. Neki su datumi značili slavu pobjede nad zlom a nekada ti isti datumi su bili znak da se zlo vratilo sa željom da ubije ljepotu i snagu koja leži u kotlini moćnih Dinarida.

6. aprila 1941. kada je fašistička čizma zagazila Evropom, Sarajevo je predstavljalo utočište i sigurnost za kralja, Vrhovnu komandu Jugoslovenske vojske, vladu i razne institucije te diplomate koji su u općoj pometnji i panici bježali iz Beograda prema Sarajevu. Tih aprilskih dana se u Gradu I njegovoj okolini stekao, u bjekstvu i iščekivanju evakuacije, šarolik svijet vezan uz politički i diplomatski establišment Kraljevine Jugoslavije. 18. aprila iste godine, nakon kapitulacije Jugoslovenske kraljevske vojske, Sarajevo se našlo u sastavu ustaške NDH, a faktički pod njemačkom okupacijom.

Jugoslovenska armija započela je akciju oslobađanja Sarajeva 28. marta 1945. godine. U akcijama su učestvovali drugi, treći i peti korpus Jugoslovenske armije 11. i 13. krajinska brigada, 18. srednjobosanska brigada, artiljerijska i tenkovska jedinica. Nakon žestokih borbi 6. aprila 1945. godine slomljen je otpor Nijemaca i pripadnika NDH, zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih patriota – Srba, Muslimana i Hrvata Sarajevo je oslobođeno. U antifašističkoj borbi od 1941 do 1945. godine, 10.961 građana Sarajeva dalo je svoje živote.

47 godina kasnije, na dan svog oslobođenja, Sarajevo je započelo još jednu bitku. 06. aprila 1992 je službeno počela agresija na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu, kada je napadnuto Sarajevo. Ovaj datum će zauvijek ostati duboko urezan u ulice Grada koji je preživio 1425 dana horora, krvi i tuge ali i svjedočenja o hrabrosti i ljubavi njegovih građana svih narodnosti koji su srcem ostali da čuvaju svoj grad i svoju zemlju. 329 granata koje su dnevno u prosjeku padale nisu uspjele ubiti duh Grada koji živi i kada je život nemoguć. Tokom opsade ubijen je 11.541 građanin, od toga 1.601 dijete.

Danas, 6. aprila 2017., Sarajevo je još ljepše, bolje, veće, jače, hrabrije, ponosnije, punije ljubavi, danas Sarajevo slavi sve one koji su ga voljeli, koji ga vole i koji će ga voljeti vijekovima koji dolaze. Osluškujmo vjetrove koji prolaze kroz ulice i uličice koji nose poruke ljubavi kroz Šeher, šum Miljacke, Bosne i Željeznice, huk sa Trebevića, Bjelašnice, Igmana, Treskavice i Jahorine, graju raznolike sarajevske raje i učvrstimo bedeme evropskog Jerusalema koji će ostati iza nas i pamtiti nas po onome što smo učinili za njega. Sarajevo će biti, sve drugo će proći. <3

Comments

comments